INTERVJU – ANTE BLAŽANIN

Neumorni atletski djelatnik i maratonac

​Ime i prezime:  Ante Blažanin
Sport:  atletika
Funkcija: predsjednik:  AK Maksimir
Datum rođenja:  6.10.1958.
Mjesto rođenja:  Brinje
Prebivalište:  Zagreb
Naobrazba:  VSS, diplomirani pravnik
Visina:  175 cm
Težina:  80 kg
Najdraži film:  Engleski pacijent, Lovac na jelene
Najdraža utrka:  Bečki maraton
Najdraži pisac:  Jergović
Najdraža trasa za trčanje u Zagrebu:   MaksimirNedavno sam dobio čast da napravim intervju s jednom zbilja posebnom osobom i fantastičnim trkačem. Predstavljamo vam Antu Blažanina, čovjeka koji je istrčao sva dosadašnja izdanja zagrebačkog maratona! Uz to gospodin Blažanin je i vrstan organizator i sportski djelatnik s dugogodišnjim iskustvom kao predsjednik AK Maksimir.

1. Puno Vam hvala što ste pristali na ovaj intervju za naš portal. Recite nam nekoliko crtica iz svoje biografije.

Hvala lijepo što si me pozvao da opišem svoja iskustva vezana uz moju veliku ljubav – trčanje. Unatoč tome što sam kao odvjetnik okupiran poslom ipak nađem vremena za rekreaciju i relaksaciju. U trčanju sam dugi niz godina te uskoro slavim tridesetu obljetnicu kontinuiranog bavljenja ovim divnim sportom.

2. Koliko mi je poznato Vaš klub organizira i školu trčanja – recite mi nešto više o tome.

Trčanje je u Hrvatskoj posljednjih godina doživjelo veliki bum, i to prvenstveno zahvaljujući gospodi Vareškiću i Jankoviću. Naime, prema mojoj procjeni danas je u Hrvatskoj preko 3000 maratonaca što je još donedavno bio nezamislivo velik broj. Ak Maksimir danas ima atletsku školu, i to školu koja je kompletnija, složenija i sveobuhvatnija od konkurencije, jer ne obuhvaća samo dugoprugaško trčanje, već i sve ostale atletske discipline. Treninzi unutar škole se održavaju 3 puta tjedno s time da škola i broj članova rapidno rastu iz dana u dan. Potencijalni članovi mogu nas kontaktirati putem kontaktnih podataka dostupnih na sljedećem linku  http://www.akmaksimir.com/kontakt/  . Pozivam sve zainteresirane ljude dobre volje da se jave bez obzira na dob i trenutnu fizičku spremu.

3. Poznati ste po svojim nastupima na zagrebačkom maratonu. Recite nam nešto više o tome.

Jedan sam od trojice trkača, uz Lovreca i Plemenčića koji su istrčali sva dosadašnja izdanja zagrebačkog maratona. Uz to jedan sam od inicijatora koji su davne 1992. godine pokrenuli priču oko zagrebačkog maratona. Još uvijek sudjelujem u organizaciji ovog događaja.

4. Kako danas, kao ozbiljan poslovni čovjek, uklapate trening u svakodnevne obveze?

Sve je stvar discipline i organizacije. Svako bi trebao za sebe naći sat vremena dnevno. Na mojem primjeru je vidljivo da je to moguće. Odvjetnik sam te ujedno na primjeru i dosta drugih kolega mogu reći da svatko može i mora naći vremena za sebe i svoju relaksaciju.

5. Što možete istaknuti kao svoju najveću životnu vrlinu?

Kao i većina trkača mogu istaknuti da je to upornost. Primjer toga je činjenica da sam od 1988. godine kada sam prvi puta startao na zagrebačkoj kros ligi istrčao 607 kola dugih liga čime sam postao apsolutni rekorder u broju nastupa.

6. Kada je nastala Vaša ljubav prema atletici?

Moja ljubav prema atletici se razvijala postupno s time da moram priznati da me atletika uvijek privlačila te sam u više navrata čak i prije predanog posvećenja atletici pokušao početi trčati, no uvijek me neka distrakcija odvukla od atletike. Danas se mogu pohvaliti sa preko 94 000 otrčanih kilometara.

7. Kada i gdje ste istrčali prvi maraton?

Prvi maraton sam istrčao u Beču i išao sam 3 sata i 15 minuta.

8. Koliko ste maratona istrčali do sada?

Iako sam s maratonima počeo kasnije nego s ligom do sada sam istrčao 97 maratona s time da se ove godine ove godine planiram uključiti u klub 100.

9. Uistinu fascinantne brojke! Koji Vam je najbrži rezultat i gdje ste ga ostvarili?

U tri navrata sam se spustio ispod solidnih 2:50, a rekord sam istrčao 1992. godine u Beču, i iznosi 2:48.

10. Koje maratone bi preporučili našim čitateljima?

Preporučio bih prije svega maratone u Hrvatskoj iz razloga što su lakodostupni i kako bi pripomogli omasovljenju našeg trčanja. Istaknuo bih uz zagrebački maraton još maratone na Viru i Rijeci. Od inozemnih bih preporučio talijanske maratone te ljubljanski maraton koji je sjajno organiziran, a ujedno je i prostorno dostupan.

11. Zašto baš dugoprugaško trčanje, a ne neki drugi sport?

Ovo je organizacijski nezahtjevan sport koji zahtjeva samo dobru volju.

12. Što bi poručili početnicima u ovom sportu?

Atletika je psihofizički iznimno zdrav sport koji omogućuje sklapanje novih prijateljstava stoga odvojite vrijeme za sebe.

13. Neka poruka za kraj?

Pozivam sve zainteresirane ljude dobre volje da se jave u naš klub bez obzira na dob i trenutnu fizičku spremu te da se tim putem uključe u rekreativni sport, jer sport je zdravlje.

 

Podijeli:

Odgovori